Danas, u digitalnom okruženju koje se brzo mijenja i snažno oblikuje svakodnevicu mladih, predstavljamo ključne nalaze Digi Talk Youth Lens Poll istraživanja – regionalne online ankete koja daje uvid u digitalne navike, stavove, izazove i potencijale mladih.
Istraživanje je obuhvatilo 1,176 ispitanika, dominantno mladih ljudi uzrasta od 20 do 30 godina, koji čine više od polovine uzorka. U anketi je učestvovalo 58.9% muškaraca i 41.1% žena, što omogućava relevantno sagledavanje rodnih razlika u digitalnim navikama. Većina učesnika dolazi iz urbanih sredina (80.4%), dok su prigradska (14.3%) i ruralna područja (5.4%) slabije zastupljena, ali i dalje značajna za razumijevanje digitalnog jaza. Kada je riječ o obrazovanju, gotovo trećina ispitanika su studenti (28.6%), dok 32.1% ima završene osnovne ili master studije, što ukazuje na relativno visok obrazovni profil uzorka.
Rezultati jasno pokazuju da su digitalni alati duboko integrisani u svakodnevni život mladih. Gotovo polovina njih koristi digitalne alate svakodnevno, što potvrđuje visok nivo digitalne aktivnosti. Među platformama, Instagram ubjedljivo dominira, dok TikTok i YouTube imaju snažnu, ali sekundarnu ulogu. Platforme poput X-a i Facebooka značajno zaostaju, što potvrđuje da mladi preferiraju vizuelno orijentisane, mobilne i brze forme komunikacije.
Posebno je značajan podatak da 79.3% mladih koristi AI alate barem povremeno, dok ih više od polovine (51.7%) koristi često ili svakodnevno. AI je već postala sastavni dio njihovog digitalnog života – u učenju, radu i svakodnevnoj produktivnosti. Ipak, odnos prema vještačkoj inteligenciji ostaje ambivalentan: dok mladi prepoznaju njene prednosti, istovremeno izražavaju zabrinutost zbog dezinformacija, privatnosti i potencijalnog gubitka radnih mjesta.
Kada je riječ o unapređenju digitalnih vještina, mladi jasno poručuju da praktični rad ima najveću vrijednost. Čak 66.1% ispitanika smatra da se digitalne vještine najbolje razvijaju kroz praktične zadatke, dok su online tutorijali takođe visoko rangirani. Klasični kursevi uživo i formalni treninzi imaju manji značaj, što ukazuje na potrebu za fleksibilnim, kratkim i primjenjivim modelima učenja, prilagođenim tempu mladih.
U kontekstu buduće karijere, AI alati se izdvajaju kao najvažnija vještina (53.6%), uz digitalnu kreativnost, tehničke vještine i online bezbjednost. Mladi jasno vide svoju profesionalnu budućnost u spoju tehnološke pismenosti i kreativnih digitalnih kompetencija.
Međutim, rezultati istraživanja pokazuju i ranjivosti. Iako mladi imaju umjereno samopouzdanje u prepoznavanju lažnih vijesti (prosječna ocjena 3.79) i AI generisanog sadržaja (3.91), potpuna sigurnost ne postoji. Većina se i dalje oslanja na prepoznate medije kao glavni kriterijum provjere informacija, dok dio mladih informacije uopšte ne provjerava, što predstavlja ozbiljan izazov u eri dezinformacija. Na štetan online sadržaj mladi najčešće reaguju pasivno – 57.6% ga ignoriše, dok ga 39.7% prijavljuje platformama. Aktivna podrška žrtvama ili direktno suočavanje sa počiniocima i dalje je rijetko.
Građanski angažman mladih ostaje nizak. Dvije trećine ispitanika nikada nije učestvovalo u volonterskim aktivnostima, a prosječna ocjena percepcije sopstvene građanske aktivnosti iznosi svega 2.68. Ipak, istraživanje jasno pokazuje šta mlade motiviše – društvena okupljanja, osjećaj pripadnosti i podrška zajednice daleko su snažniji motivatori od formalnih treninga ili priznanja. Digitalni mediji u tom kontekstu igraju važnu ulogu kao alat za informisanje, promociju događaja i povezivanje ljudi, ali njihov efekat zavisi od odgovorne i smisleno usmjerene upotrebe.
Pozitivno ohrabrenje dolazi iz oblasti regionalne saradnje i interkulturalnog dijaloga. Većina mladih ima prijatelje iz različitih etničkih i vjerskih zajednica, a zainteresovanost za prekogranične omladinske razmjene je visoka (prosječna ocjena 3.71). Iako kao glavne prepreke navode predrasude, stereotipe, govor mržnje i naslijeđe prošlih sukoba, mladi ipak pokazuju otvorenost za saradnju i dijalog, posebno kroz digitalne formate koji smanjuju političke, finansijske i geografske barijere.
Analiza dodatno ukazuje na određene razlike: žene češće i intenzivnije koriste AI alate i pokazuju veću zabrinutost za privatnost i zaštitu podataka, dok muškarci nešto češće učestvuju u volonterskim aktivnostima. Mladi iz urbanih sredina imaju širi digitalni otisak i koriste više platformi paralelno, ali samopouzdanje u prepoznavanju dezinformacija i AI sadržaja ostaje slično bez obzira na lokaciju. Starosno gledano, mladi od 25 do 29 godina su digitalno najzreliji i najkritičkiji, dok su najmlađi otvoreni, ali nesigurniji i više fokusirani na društvene mreže bez dublje analize sadržaja.
Na osnovu nalaza, jasno se izdvajaju prioriteti za naredni period: unapređenje digitalnih vještina kroz mikro–modularne programe i AI laboratorije, jačanje medijske pismenosti kroz obrazovne sisteme i omladinske programe, podsticanje građanskog angažmana kroz lokalne habove i društvene formate, razvoj regionalnih digitalnih platformi za saradnju, kao i stvaranje sigurnog i osnažujućeg digitalnog okruženja uz snažnu zaštitu privatnosti i jasna pravila.
Cijeli Digi Talk Youth Lens Poll – Finalni istraživački izvještaj, koji je za NVO GLAS izradila istraživačica Dragana Vujisić, dostupan je na linku OVDJE. Istraživanje je realizovano u okviru Erasmus+ projekta Youth DigiZone – OUR COMMON GROUND, koji okuplja omladinske organizacije iz regiona i Evropske unije: Youth Alliance iz Sjeverne Makedonije (koordinator), NVO GLAS iz Crne Gore, OPENS iz Srbije, InfinityGreece iz Grčke, PRONI iz Bosne i Hercegovine i Community Building Mitrovica sa Kosova.
Projekat je sufinansiran od strane Evropske unije.