NVO Glas

Dana 16. jula 2026. godine uspješno je održana međunarodna DigiCreate virtuelna konferencija pod nazivom „Designing Creative Futures: From Research to Learning in Practice“ („Kreiranje kreativne budućnosti: Od istraživanja do učenja u praksi“). Konferenciju je organizovala Nevladina organizacija GLAS (Crna Gora) u okviru završne aktivnosti Radnog paketa 2 (WP2) projekta DigiCreate – Intercultural Digital Dialogue and Networking in Cultural and Creative Industries for Young People, u saradnji sa projektnim partnerima. Događaj je okupio oko 90 učesnika iz šest evropskih zemalja – Njemačke, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Portugala i Španije, uključujući predstavnike partnerskih organizacija, univerziteta, organizacija civilnog društva, stručnjake iz oblasti kreativnih industrija, istraživače, edukatore i mlade.

Konferencija je realizovana putem Zoom platforme sa ciljem predstavljanja ključnih rezultata projekta, razmjene znanja i iskustava, kao i zajedničkog promišljanja o unapređenju digitalnih, kreativnih i interkulturalnih kompetencija mladih u savremenom digitalnom okruženju.

Program konferencije otvorile su moderatorice Bojana Jevtović i Valentina Antić, koje su poželjele dobrodošlicu svim učesnicima i predstavile dnevni red događaja. U uvodnom obraćanju istakle su da konferencija predstavlja važnu prekretnicu u realizaciji projekta DigiCreate, budući da okuplja različite aktere koji zajednički rade na unapređenju mogućnosti za mlade u kreativnim i kulturnim industrijama. Naglasile su da će tokom konferencije učesnici imati priliku da prate prezentacije rezultata istraživanja, panel diskusije sa međunarodnim stručnjacima, predstavljanje inovativnih obrazovnih resursa, kao i interaktivne radionice u kojima će zajedno definisati preporuke za buduće aktivnosti projekta. Posebno su ohrabrile sve prisutne da aktivno učestvuju u diskusijama, dijele iskustva i doprinesu kreiranju novih ideja koje će unaprijediti obrazovanje i zapošljavanje mladih u Evropi.

 

U ime organizatora prisutnima se obratila Milica Dedić, izvršna direktorica NVO GLAS, koja je zvanično otvorila konferenciju i predstavila DigiCreate projekat. Istakla je da je riječ o Erasmus+ Virtual Exchange inicijativi koja ima za cilj osnaživanje mladih kroz razvoj digitalnih, kreativnih i interkulturalnih kompetencija, koristeći inovativne metode online učenja, mentorstva i međunarodne saradnje.

Govoreći o samom projektu, Dedić je naglasila da DigiCreate okuplja osam partnerskih organizacija iz šest evropskih zemalja, koje zajednički rade na razvoju inovativnih obrazovnih rješenja za mlade koji žele da grade karijeru u kreativnim industrijama. Posebno je istakla da projekat planira da tokom svog trajanja uključi oko 2.500 mladih ljudi, kojima će biti omogućeno sticanje praktičnih znanja i vještina neophodnih za uspješniji ulazak na tržište rada.

Predstavljajući rezultate koji su već razvijeni u okviru projekta, Milica Dedić govorila je o DigiCreate metodološkom okviru, Creative High Digital Toolbox-u, online platformi za učenje, kao i o programu digitalnog marketinga namijenjenom kreativnom i kulturnom sektoru. Naglasila je da upravo ova konferencija predstavlja priliku da se svi razvijeni resursi predstave stručnoj i široj javnosti, ali i da se kroz komentare i sugestije učesnika dodatno unaprijede prije završne faze implementacije projekta. Učesnike je pozvala da otvoreno razmjenjuju mišljenja, postavljaju pitanja i aktivno učestvuju u svim segmentima konferencije kako bi zajednički doprinijeli stvaranju kvalitetnijih obrazovnih i profesionalnih prilika za mlade širom Evrope.

Nakon zvaničnog otvaranja uslijedilo je predstavljanje svih partnerskih organizacija uključenih u projekat DigiCreate. Svaki partner predstavio je svoju organizaciju, iskustvo i ulogu u realizaciji projekta, ističući značaj međunarodne saradnje, interdisciplinarnog pristupa i zajedničkog rada na razvoju inovativnih obrazovnih modela.

U ime Youth Power Germany, koordinatora projekta, prisutnima se obratio Franjo Brkan, koji je govorio o uspješnoj saradnji svih partnera tokom dosadašnje realizacije projekta. Istakao je da su zahvaljujući zajedničkom radu ostvareni prvi značajni rezultati projekta, koji će tokom konferencije biti detaljno predstavljeni svim učesnicima. Naglasio je da upravo međunarodna saradnja omogućava razvoj kvalitetnijih rješenja za mlade i doprinosi stvaranju evropske mreže stručnjaka iz oblasti kreativnih industrija.

U ime organizacije SPIN iz Bosne i Hercegovine govorio je Nedim Mičijević, koji je predstavio ulogu svoje organizacije u razvoju online obrazovne komponente projekta. Posebno je istakao značaj digitalnog učenja i virtuelnih razmjena, naglašavajući da savremene tehnologije omogućavaju mladima iz različitih zemalja da sarađuju, uče jedni od drugih i razvijaju međunarodne profesionalne mreže bez obzira na geografske granice.

Jorge Machado, predstavnik organizacije Contextos iz Portugala, naglasio je da je čitav DigiCreate projekat razvijan polazeći od stvarnih potreba mladih ljudi. Objasnio je da su partneri prvo željeli da razumiju koje su potrebe, očekivanja i izazovi mladih prije nego što su počeli razvijati obrazovne programe i alate. Istakao je da se kreativne industrije ubrzano mijenjaju pod uticajem digitalizacije i razvoja vještačke inteligencije, zbog čega je važno kontinuirano pratiti promjene i razvijati obrazovne resurse koji odgovaraju savremenim potrebama tržišta rada. Učesnike je pozvao da svojim komentarima doprinesu daljem unapređenju projektnih rezultata.

U ime Univerziteta Crne Gore, prisutnima se obratio prorektor prof. dr Veselin Mićanović, čije je obraćanje na engleski jezik preveo Danilo Leković. Prorektor Mićanović govorio je o značaju saradnje između univerziteta, privrede i kreativnog sektora, naglašavajući da univerzitet ima važnu ulogu u razvoju inovacija, istraživanja i stvaranju održivog kreativnog ekosistema koji će mladima omogućiti kvalitetnije profesionalne prilike u budućnosti. Posebno je istakao da su interdisciplinarnost, inovacije i međunarodna saradnja ključni elementi razvoja savremenog obrazovanja.

Predstavnica Union Nikola Tesla Univerziteta iz Srbije, Olja Arsenijević, podijelila je iskustva sa radionica realizovanih u okviru DigiCreate projekta u Srbiji. Istakla je da su mladi učesnici kroz projektne aktivnosti pokazali veliki potencijal za razvoj inovativnih ideja i preduzetničkog načina razmišljanja kada im se pruže odgovarajuća podrška, mentorstvo i prilike za praktičan rad. Posebno je pohvalila kvalitet saradnje između svih partnerskih organizacija, ocijenivši da upravo takva partnerstva predstavljaju osnov za stvaranje održivih rezultata.

Govoreći u ime organizacije Evolutionary Archetypes Consulting iz Španije, Nektar Basiotis istakao je da mladima danas nisu potrebni samo digitalni alati, već prije svega mogućnosti da sarađuju, povezuju se i uče jedni od drugih u međunarodnom okruženju. Naglasio je da DigiCreate upravo kombinuje digitalne resurse, interkulturalni dijalog i praktično učenje kako bi mladima omogućio razvoj kompetencija koje će im koristiti tokom cijele profesionalne karijere, ali i stvaranje međunarodnih kontakata koji mogu prerasti u buduće projekte i poslovne prilike.

Na kraju uvodnog dijela prisutnima se obratio i Nikola Abramović, prodekan Fakulteta za poslovnu ekonomiju u Baru, koji je govorio o sve većem značaju kreativnosti u ekonomiji zasnovanoj na znanju. Naglasio je da kreativnost danas predstavlja jednu od najvažnijih kompetencija mladih ljudi, te da projekti poput DigiCreate doprinose njihovoj boljoj pripremljenosti za buduće profesionalne izazove. Istakao je da razvoj kreativnog razmišljanja, digitalnih kompetencija i preduzetničkog duha postaje jednako važan kao i formalno obrazovanje.

Moderatorice su na kraju uvodne sesije zahvalile svim partnerima na dosadašnjoj saradnji i doprinosu realizaciji projekta, ističući da će konferencija biti nastavljena predstavljanjem rezultata opsežnog međunarodnog istraživanja koje je poslužilo kao osnova za razvoj DigiCreate metodologije, nakon čega će uslijediti panel diskusije, predstavljanje obrazovnih resursa i interaktivni rad učesnika na definisanju preporuka za budući razvoj kreativnih industrija i obrazovanja mladih u Evropi.

Nakon uvodne sesije, konferencija je nastavljena predstavljanjem rezultata međunarodnog istraživanja DigiCreate, koje predstavlja temelj za razvoj metodološkog okvira i svih obrazovnih resursa nastalih u okviru projekta. Prezentaciju je održala Milica Dedić, izvršna direktorica NVO GLAS i liderka Radnog paketa 2, koja je učesnike upoznala sa istraživanjem sprovedenim u saradnji svih osam partnerskih organizacija.

Na samom početku naglasila je da je osnovni cilj istraživanja bio da se identifikuju stvarne potrebe, izazovi i očekivanja mladih koji žele da grade karijeru u kulturnim i kreativnim industrijama, ali i da se sagledaju perspektive profesionalaca, edukatora i drugih aktera iz ovog sektora. Posebno je istakla da DigiCreate nije razvijan na osnovu pretpostavki, već na osnovu podataka prikupljenih direktno od ciljnih grupa, kako bi svi projektni rezultati odgovarali realnim potrebama mladih u Evropi.

Predstavljajući metodologiju istraživanja, Dedić je objasnila da je korišćen kombinovani pristup koji je obuhvatio desk istraživanje, online ankete i fokus grupe. Analizirani su relevantni evropski izvještaji, naučna literatura i strateški dokumenti koji se odnose na razvoj kreativnih industrija, dok su kroz ankete i fokus grupe prikupljeni stavovi studenata, mladih kreativaca, freelancera, edukatora i iskusnih profesionalaca. Uprkos različitim nacionalnim kontekstima, istraživanje je pokazalo da se mladi širom Evrope suočavaju sa gotovo identičnim izazovima prilikom ulaska na tržište rada.

Jedan od prvih zaključaka koji je predstavljen odnosio se na činjenicu da kulturne i kreativne industrije bilježe kontinuiran rast, ali da ih istovremeno karakterišu nestabilni oblici zaposlenja. Veliki broj profesionalaca radi na projektima, kroz kratkoročne angažmane ili kao freelanceri, zbog čega su prihodi često nepredvidivi. Istovremeno, poslodavci sve više traže praktično iskustvo, digitalne kompetencije i preduzetničke vještine, dok formalni obrazovni sistemi još uvijek u velikoj mjeri ostaju fokusirani na teorijsko znanje.

Istraživanje je pokazalo da se većina ispitanika nalazi na samom početku profesionalnog razvoja. Mnogi tek grade svoje portfolije, uspostavljaju prve profesionalne kontakte i pokušavaju da steknu iskustvo kroz manje projekte ili honorarne angažmane. Veliki broj mladih izrazio je želju da u budućnosti radi kao freelancer ili osnuje sopstveni kreativni biznis, ali je istovremeno naglasio da im nedostaju mentorstvo, praktična podrška i prilike da steknu iskustvo prije ulaska na tržište rada.

Posebna pažnja posvećena je činjenici da su karijere u kreativnim industrijama rijetko linearne. Za razliku od mnogih tradicionalnih zanimanja, profesionalni razvoj u kreativnom sektoru često počinje kroz volontiranje, stručne prakse, lične projekte ili freelance angažmane, prije nego što preraste u stabilno zaposlenje. Upravo zbog toga učesnici istraživanja ocijenili su da je praktično iskustvo jednako važno kao formalno obrazovanje.

Kao jedan od najvećih izazova izdvojena je finansijska nesigurnost. Mnogi mladi kreativci naveli su da istovremeno rade više poslova kako bi obezbijedili stabilne prihode, kombinujući kreativni rad sa poslovima iz drugih oblasti ili oslanjajući se na podršku porodice. Ovi rezultati pokazali su da talenat sam po sebi nije dovoljan za održivu karijeru, već da su neophodna znanja iz oblasti finansijskog planiranja, upravljanja projektima i preduzetništva.

Tokom prezentacije predstavljeni su i nalazi koji se odnose na inkluziju i jednake mogućnosti. Učesnici istraživanja ukazali su da pristup kvalitetnom obrazovanju, finansiranju, profesionalnim mrežama i poslovnim prilikama često zavisi od mjesta stanovanja, socioekonomskog statusa i dostupnih resursa. Zbog toga je naglašena potreba za stvaranjem inkluzivnijeg kreativnog ekosistema koji će omogućiti da talentovani mladi, bez obzira na porijeklo ili okolnosti, imaju jednake šanse za profesionalni razvoj.

Interesantno je da su i iskusni profesionalci i mladi koji tek ulaze u sektor prepoznali gotovo iste prepreke. Profesionalci su ukazali na nestabilnost zaposlenja, ograničene mogućnosti finansiranja i potrebu za stalnim prilagođavanjem tehnološkim promjenama, dok su studenti i početnici najviše govorili o teškoćama pronalaska prvog posla, sticanju iskustva i nedovoljnom poznavanju mogućih karijernih puteva. Zbog toga je još jednom naglašena važnost mentorstva, stručnih praksi i snažnijeg povezivanja obrazovnih institucija sa privredom.

Uprkos brojnim izazovima, istraživanje je pokazalo da među mladima postoji izuzetno visok nivo motivacije. Većina ispitanika kreativnost doživljava kao način ličnog razvoja, inovacija i doprinosa društvu. Mladi žele da nastave da uče, sarađuju sa drugim profesionalcima i razvijaju sopstvene ideje, ali očekuju veću institucionalnu podršku i bolje uslove za profesionalni razvoj.

Na pitanje koji su oblici podrške najpotrebniji, učesnici istraživanja izdvojili su mentorstvo, mogućnosti umrežavanja, saradnju sa iskusnim profesionalcima, praktične obuke i uključivanje u stvarne projekte. Pored toga, često je naglašavana potreba za većom dostupnošću finansijske podrške i različitih fondova za mlade kreativce. Zaključeno je da tehničko znanje samo po sebi nije dovoljno za uspješnu karijeru, već da jednako važnu ulogu imaju profesionalne mreže, iskustveno učenje i kontinuirana podrška.

Govoreći o kompetencijama budućnosti, Milica Dedić predstavila je rezultate koji pokazuju da će, pored stručnih i digitalnih znanja, sve važniji postajati komunikacija, timski rad, kreativnost, kritičko razmišljanje, prilagodljivost i preduzetnički način razmišljanja. Kako se kreativne industrije ubrzano mijenjaju pod uticajem digitalne transformacije i razvoja vještačke inteligencije, cjeloživotno učenje prepoznato je kao jedan od najvažnijih preduslova za profesionalni uspjeh.

Istraživanje je obuhvatilo i pitanja koja se odnose na načine učenja koje mladi preferiraju. Rezultati su pokazali da učesnici daju prednost praktičnim i interaktivnim metodama, poput radionica, online kurseva, rada na projektima, studija slučaja i grupnog rada. Mladi posebno cijene priliku da uče od iskusnih praktičara koji mogu podijeliti konkretna iskustva iz profesionalnog života, umjesto isključivo teorijskih sadržaja. Takođe je naglašeno da obrazovni programi moraju biti fleksibilni i dostupni studentima, freelancerima i zaposlenima koji žele dodatno usavršavanje.

Na kraju prezentacije Milica Dedić sumirala je glavnu poruku istraživanja ističući da su mladi kreativci motivisani, spremni da uče i razvijaju se, ali da im je potrebna snažnija institucionalna podrška kako bi prevazišli prepreke vezane za zapošljavanje, finansijsku stabilnost, praktično iskustvo i profesionalno umrežavanje. Naglasila je da su upravo ovi rezultati predstavljali osnov za razvoj DigiCreate metodološkog okvira, koji se zasniva na praktičnom učenju, razvoju digitalnih kompetencija, preduzetništvu, mentorstvu, međunarodnoj saradnji i iskustvenom učenju.

Nakon prezentacije uslijedila je otvorena diskusija tokom koje su učesnici imali priliku da postavljaju pitanja i komentarišu rezultate istraživanja.

Prvo pitanje odnosilo se na finansijsku održivost karijera u kreativnim industrijama. Odgovarajući na pitanje, Milica Dedić naglasila je da mladi treba aktivno da razvijaju profesionalne kontakte, grade samopouzdanje i ne čekaju da im prilike same dođu. Ohrabrila ih je da predstavljaju svoje ideje, povezuju se sa organizacijama i traže mogućnosti za saradnju, ističući da upravo inicijativa često otvara vrata dugoročnom profesionalnom razvoju.

Na ovu temu nadovezao se Daniel iz Youth Power Germany, koji je, oslanjajući se na više od dvadeset pet godina iskustva u kreativnim industrijama, istakao da finansijska stabilnost ne zavisi samo od preduzetničkog razmišljanja, već prvenstveno od preduzetničkog ponašanja. Naglasio je da mladi tokom formalnog obrazovanja uglavnom stiču umjetničke i tehničke vještine, ali rijetko uče kako da pregovaraju o honorarima, razumiju ugovore, grade mreže kontakata ili upravljaju freelance karijerom. Upravo ove praktične kompetencije, prema njegovim riječima, predstavljaju ključ dugoročne profesionalne održivosti.

Učesnici su se uključili i putem Zoom chata. Jedan od komentara odnosio se na činjenicu da mentorstvo i podučavanje drugih mogu predstavljati važan način profesionalnog umrežavanja, jer upravo kroz rad sa ljudima nastaju nova partnerstva i poslovne prilike. Kao primjer navedeni su muzičari koji kroz rad sa učenicima često dolaze do novih angažmana i profesionalnih preporuka.

Moderatorice su zaključile da, pored lične inicijative, važnu ulogu imaju i državne institucije, obrazovni sistem i organizacije koje rade sa mladima, koje bi trebalo da razvijaju programe mentorstva, stručnih praksi i podrške prilikom prelaska iz obrazovanja na tržište rada. Takođe je naglašeno da profesionalni uspjeh često zavisi od načina na koji pojedinac predstavlja sebe, komunicira i promoviše sopstveni rad, zbog čega bi ove kompetencije trebalo da postanu sastavni dio obrazovnih programa za mlade kreativce.

Nakon veoma sadržajne diskusije moderatorice su zahvalile svim učesnicima na aktivnom učešću i najavile naredni segment konferencije – interaktivnu panel diskusiju sa međunarodnim stručnjacima iz oblasti kreativnih industrija, ljudskih resursa i kulturnog nasljeđa, koja je donijela niz inspirativnih priča, praktičnih savjeta i promišljanja o budućnosti rada u kreativnom sektoru.

Nakon predstavljanja rezultata međunarodnog istraživanja i otvorene diskusije sa učesnicima, konferencija je nastavljena interaktivnom panel diskusijom pod nazivom „Voices from the Creative Industries – Youth Success Stories and Skills for the Future“, koja je okupila stručnjake različitih profila sa zajedničkim ciljem – da kroz lična iskustva, profesionalne izazove i konkretne savjete mladima približe stvarnost rada u kreativnim industrijama i ukažu na kompetencije koje će biti ključne u godinama koje dolaze. Panel je moderirala Valentina Antić, koja je kroz razgovor sa panelistima otvorila niz tema koje se odnose na obrazovanje, tržište rada, kulturno nasljeđe, ljudske resurse, umjetnu inteligenciju i razvoj karijere.
Na panelu su učestvovali Veronica Bracaccini, projektna i logistička menadžerka organizacije Youth Power Germany i stručnjakinja za kulturni menadžment, Luka Vušurović, ekspert za kulturno nasljeđe, javnu diplomatiju i upravljanje kulturnom baštinom iz Crne Gore, te prof. dr Tatjana Jovanović, psihološkinja, univerzitetska profesorica i međunarodna HR ekspertkinja sa više od dvadeset godina iskustva u vodećim svjetskim kompanijama. Svaki od panelista predstavio je svoj profesionalni put, pokazujući da uspješne karijere u kreativnim industrijama nijesu rezultat unaprijed definisanih planova, već kontinuiranog učenja, prilagođavanja i spremnosti da se iskoriste prilike koje se pojavljuju tokom profesionalnog razvoja.

Prvo pitanje odnosilo se na profesionalni razvoj panelista i trenutke koji su oblikovali njihove karijere.

Govoreći o svom iskustvu, Veronica Bracaccini istakla je da je njen profesionalni put od samog početka bio interdisciplinaran. Objasnila je da je kroz obrazovanje iz oblasti jezika, komunikacija i kulturnog menadžmenta, ali i kroz iskustvo izvođača, edukatorke i projektne menadžerke, naučila da upravo povezivanje različitih disciplina predstavlja najveću vrijednost u kreativnim industrijama. Naglasila je da je tokom rada shvatila kako umjetnost može biti snažan alat za obrazovanje, društvenu inkluziju i razvoj zajednice, zbog čega danas kroz međunarodne projekte nastoji da mladima pruži priliku da razvijaju kreativnost, sarađuju sa vršnjacima iz drugih zemalja i stiču iskustva koja će im koristiti tokom cijele karijere.
Luka Vušurović govorio je o svom neuobičajenom profesionalnom putu, koji objedinjuje istoriju, kulturno nasljeđe, javnu diplomatiju i zanatske vještine. Ispričao je kako je interesovanje za srednjovjekovnu istoriju i kulturnu baštinu preraslo u profesiju, zahvaljujući kojoj danas izrađuje istorijske oklope autentičnim srednjovjekovnim tehnikama, učestvuje u arheološkim istraživanjima i organizuje edukativne radionice za različite ciljne grupe. Naglasio je da je upravo spoj akademskog znanja i praktičnog rada omogućio da kulturno nasljeđe predstavi na inovativan i pristupačan način, približavajući ga mladima kroz interaktivna iskustva umjesto tradicionalnih metoda učenja.
Govoreći o vlastitom profesionalnom razvoju, prof. dr Tatjana Jovanović istakla je da je tokom više od dvije decenije rada u međunarodnim kompanijama imala priliku da učestvuje u brojnim procesima organizacionih promjena, razvoja liderstva i upravljanja talentima. Objasnila je da su se zahtjevi tržišta rada značajno promijenili i da danas kompanije traže zaposlene koji su spremni da uče, prilagođavaju se promjenama i preuzimaju odgovornost za sopstveni razvoj. Istakla je da je upravo zbog toga odlučila da svoje iskustvo prenosi studentima i mladim profesionalcima kroz univerzitetsku nastavu, istraživanje i konsultantski rad.
Jedno od centralnih pitanja tokom panela odnosilo se na kompetencije koje će mladima biti najpotrebnije u budućnosti.

Veronica Bracaccini naglasila je da, pored kreativnosti i stručnog znanja, mladi moraju razvijati radoznalost, otvorenost prema novim iskustvima i spremnost na saradnju. Istakla je da je sposobnost rada sa ljudima različitih kultura i profila danas jednako važna kao tehničke vještine, jer se najveći broj kreativnih projekata realizuje kroz međunarodne timove. Dodala je da mladi ne treba da se plaše promjena niti da čekaju idealne uslove prije nego što započnu sopstvene projekte, već da iskustvo stiču kroz volontiranje, razmjene, radionice i praktičan rad.

Luka Vušurović posebno je govorio o autentičnosti kao jednoj od najvažnijih vrijednosti u kreativnim industrijama. Istakao je da mladi često pokušavaju da slijede trendove ili kopiraju druge, dok upravo originalnost predstavlja najveću konkurentsku prednost. Ohrabrio je učesnike da razvijaju sopstveni stil, istražuju ono što ih zaista interesuje i ne odustaju od neobičnih ideja, jer upravo one često postaju prepoznatljive i uspješne. Kao primjer naveo je sopstvenu karijeru, koja je nastala spajanjem istorije, umjetnosti, zanatstva i edukacije u jedinstven profesionalni profil.

Prof. dr Tatjana Jovanović istakla je da današnje tržište rada sve manje vrednuje samo stručne kvalifikacije, a sve više emocionalnu inteligenciju, otpornost, prilagodljivost i sposobnost kontinuiranog učenja. Objasnila je da se poslovi ubrzano mijenjaju i da će mnoge profesije u budućnosti izgledati potpuno drugačije nego danas. Zbog toga je, kako je navela, najvažnije razviti naviku stalnog usavršavanja, spremnost na promjene i sposobnost brzog usvajanja novih znanja.

Veliki dio razgovora bio je posvećen vještačkoj inteligenciji i njenom uticaju na kreativne industrije. Panelisti su se saglasili da AI predstavlja jednu od najvećih tehnoloških promjena današnjice, ali da ga ne treba posmatrati isključivo kao prijetnju.

Tatjana Jovanović naglasila je da će vještačka inteligencija promijeniti način rada gotovo svih profesija, ali da neće zamijeniti ljudsku kreativnost, empatiju, kritičko razmišljanje i sposobnost donošenja etičkih odluka. Smatra da mladi treba da nauče kako da koriste AI kao alat koji može povećati produktivnost i olakšati svakodnevni rad, ali da pritom moraju razvijati upravo one kompetencije koje tehnologija ne može replicirati.

Veronica Bracaccini dodala je da umjetna inteligencija može značajno pomoći u administrativnim poslovima, istraživanju i organizaciji rada, ostavljajući kreativcima više vremena za razvoj ideja i umjetničkog izražavanja. Istakla je da tehnologiju treba posmatrati kao partnera, a ne kao konkurenciju, te da će najveću prednost imati oni koji nauče da kombinuju kreativnost i nove digitalne alate.

Luka Vušurović ukazao je na važnost očuvanja autentičnosti i kulturnog identiteta u vremenu ubrzanog razvoja tehnologije. Naglasio je da AI može biti koristan za digitalizaciju kulturne baštine, promociju istorijskih sadržaja i razvoj edukativnih programa, ali da nikada ne može zamijeniti autentično ljudsko iskustvo, ručni rad i neposredan kontakt sa kulturnim nasljeđem.

Jedna od tema koja je izazvala veliko interesovanje učesnika odnosila se na mentalno zdravlje i profesionalni pritisak sa kojim se suočavaju mladi kreativci. Panelisti su govorili o nesigurnim oblicima zaposlenja, kratkim rokovima, velikoj konkurenciji i pritisku da se bude stalno prisutan na društvenim mrežama. Naglašeno je da je jednako važno razvijati profesionalne kompetencije i voditi računa o mentalnom zdravlju, uspostaviti ravnotežu između privatnog i poslovnog života i naučiti postavljati granice kako bi se spriječio burnout.

Tokom pitanja iz publike razgovaralo se i o značaju međunarodnih razmjena, volontiranja, stručnih praksi i Erasmus+ programa za razvoj karijere mladih. Panelisti su jednoglasno ocijenili da upravo međunarodna iskustva doprinose razvoju samopouzdanja, interkulturalnih kompetencija, profesionalnih kontakata i razumijevanja različitih tržišta rada. Ohrabrili su mlade da koriste svaku priliku za mobilnost i učešće u međunarodnim projektima, ističući da upravo takva iskustva često predstavljaju prekretnicu u profesionalnom razvoju.

Na kraju panel diskusije svaki od učesnika uputio je završnu poruku mladima.

Veronica Bracaccini pozvala ih je da ostanu radoznali, otvoreni za nova iskustva i spremni da sarađuju sa ljudima iz različitih sredina.

Luka Vušurović poručio je da ne odustaju od svojih interesovanja čak i kada djeluju neobično ili drugačije, jer upravo autentičnost stvara najvrijednije profesionalne prilike.

Prof. dr Tatjana Jovanović zaključila je da će najveći uspjeh ostvariti oni koji nikada ne prestanu da uče, razvijaju nove kompetencije i prilagođavaju se promjenama koje donosi savremeno tržište rada.

Nakon veoma sadržajnog i inspirativnog razgovora moderatorice su zahvalile panelistima na izdvojenom vremenu i vrijednim iskustvima koja su podijelili sa učesnicima, ističući da je panel još jednom potvrdio da budućnost kreativnih industrija pripada mladima koji su spremni da kombinuju kreativnost, digitalne kompetencije, međunarodnu saradnju i cjeloživotno učenje. Uslijedila je pauza, nakon koje je program nastavljen predstavljanjem DigiCreate metodološkog okvira, digitalne platforme i inovativnih obrazovnih resursa razvijenih kroz projekat.

Nakon inspirativne panel diskusije, program konferencije nastavljen je predstavljanjem ključnih obrazovnih rezultata DigiCreate projekta, koji su razvijeni upravo na osnovu prethodno predstavljenog međunarodnog istraživanja. U ovom dijelu konferencije učesnici su imali priliku da se detaljno upoznaju sa metodologijom projekta, obrazovnim sadržajima, digitalnim alatima i online platformom koja će mladima pružiti dugoročnu podršku u razvoju profesionalnih kompetencija.
Na početku sesije naglašeno je da je DigiCreate metodološki okvir nastao kao odgovor na potrebe koje su identifikovane tokom istraživanja sprovedenog u svim partnerskim zemljama. Cilj metodologije nije bio kreiranje još jednog teorijskog programa, već razvoj praktičnog modela učenja koji mladima omogućava sticanje znanja i vještina koje mogu odmah primijeniti u profesionalnom okruženju. Poseban akcenat stavljen je na razvoj kompetencija koje savremeno tržište rada prepoznaje kao ključne – kreativnost, digitalnu pismenost, komunikaciju, timski rad, preduzetništvo i sposobnost prilagođavanja promjenama.
Predavači su objasnili da je metodološki okvir razvijen kroz blisku saradnju svih partnera, uz kontinuirane konsultacije sa mladima, edukatorima i stručnjacima iz kreativnih industrija. Upravo zbog toga svaki segment programa odgovara konkretnim izazovima sa kojima se mladi susrijeću prilikom ulaska na tržište rada. Istaknuto je da se metodologija zasniva na interaktivnom učenju, radu na praktičnim primjerima, razmjeni iskustava i međunarodnoj saradnji, umjesto na klasičnom modelu predavanja.

Poseban dio prezentacije bio je posvećen DigiCreate Learning Modules, odnosno obrazovnim modulima koji čine osnovu programa učenja. Objašnjeno je da su moduli organizovani tako da prate različite faze profesionalnog razvoja mladih kreativaca – od razvoja osnovnih digitalnih i komunikacionih kompetencija, preko kreativnog razmišljanja i upravljanja projektima, pa sve do preduzetništva, marketinga i profesionalnog predstavljanja na tržištu rada. Svaki modul sadrži praktične zadatke, primjere iz stvarnog života i aktivnosti koje podstiču aktivno učešće polaznika.
Govoreći o sadržaju modula, predstavljene su teme koje obuhvataju:

• razvoj kreativnog razmišljanja i inovacija;
• digitalne kompetencije i korišćenje savremenih tehnologija;
• komunikaciju i prezentacijske vještine;
• timski rad i međunarodnu saradnju;
• preduzetništvo i razvoj poslovnih ideja;
• digitalni marketing za kulturne i kreativne industrije;
• upravljanje projektima i razvoj profesionalne karijere;
• cjeloživotno učenje i prilagođavanje promjenama na tržištu rada.

Posebna pažnja posvećena je gamifikaciji, odnosno primjeni elemenata igre u procesu učenja. Predavači su objasnili da tradicionalni obrazovni modeli često ne uspijevaju dovoljno da motivišu mlade, zbog čega je u okviru DigiCreate projekta razvijen pristup koji uključuje izazove, zadatke, osvajanje bodova, interaktivne aktivnosti i kontinuirano praćenje napretka korisnika. Naglašeno je da ovakav pristup povećava angažovanost učesnika i doprinosi kvalitetnijem usvajanju znanja.
Nakon predstavljanja metodologije uslijedila je demonstracija DigiCreate digitalne platforme, jednog od najvažnijih rezultata projekta. Učesnicima je prikazano kako funkcioniše platforma, na koji način korisnici mogu pristupiti obrazovnim sadržajima i kako je organizovan proces učenja.

Objašnjeno je da platforma predstavlja centralno mjesto okupljanja svih obrazovnih resursa razvijenih kroz projekat, omogućavajući mladima da samostalno biraju sadržaje, prate sopstveni napredak i uče tempom koji im odgovara. Posebno je naglašeno da će platforma ostati dostupna i nakon završetka projekta, čime će njeni sadržaji biti dugoročno dostupni mladima, edukatorima i organizacijama koje rade u oblasti kreativnih industrija.
Veliko interesovanje učesnika izazvalo je predstavljanje Creative High Digital Toolbox-a, koji objedinjuje veliki broj digitalnih alata namijenjenih profesionalnom radu u kreativnim industrijama.

Tokom prezentacije objašnjeno je da Toolbox obuhvata oko 140 pažljivo odabranih digitalnih alata, raspoređenih u više kategorija, kako bi korisnici mogli jednostavno pronaći odgovarajuće resurse u skladu sa svojim potrebama. Predstavljeni su alati za:

• grafički dizajn i vizuelne komunikacije;
• obradu fotografije i video produkciju;
• audio produkciju i kreiranje multimedijalnih sadržaja;
• upravljanje projektima i organizaciju rada;
• online saradnju i timsku komunikaciju;
• korišćenje vještačke inteligencije u kreativnim procesima;
• izradu digitalnih portfolija;
• upravljanje društvenim mrežama i digitalni marketing;
• pronalaženje međunarodnih prilika za finansiranje i mobilnost.

Predavači su istakli da Toolbox nije zamišljen kao obična lista internet alata, već kao praktičan vodič koji mladima pomaže da odaberu odgovarajuće digitalne resurse u skladu sa vrstom posla kojim se bave. Za svaki alat dostupni su opis, preporuke za primjenu i informacije o tome na koji način može doprinijeti profesionalnom razvoju korisnika.

Posebno je predstavljena i edukacija iz digitalnog marketinga, razvijena za potrebe kulturnih i kreativnih industrija. Objašnjeno je da mnogi mladi umjetnici, dizajneri, fotografi i drugi kreativci posjeduju izuzetne stručne vještine, ali nemaju dovoljno znanja kako da predstave svoj rad, pronađu publiku ili razviju održiv poslovni model. Upravo zbog toga jedan od projektnih rezultata predstavlja program koji obuhvata teme poput brendiranja, online promocije, razvoja publike, komunikacije na društvenim mrežama i izgradnje profesionalnog identiteta.

Tokom prezentacije predstavljeni su i rezultati pilot implementacije obrazovnog programa. Istaknuto je da su mladi iz partnerskih zemalja imali priliku da testiraju razvijene module i platformu, nakon čega su dali detaljne povratne informacije. Rezultati evaluacije pokazali su veoma visok nivo zadovoljstva korisnika, pri čemu je više od 95% učesnika navelo da bi preporučilo program drugim mladim ljudima zainteresovanim za kreativne industrije. Učesnici su posebno pohvalili praktičnu orijentaciju sadržaja, jednostavnost korišćenja platforme i mogućnost da stečena znanja odmah primijene u svakodnevnom radu.

Na kraju ove sesije zaključeno je da DigiCreate predstavlja mnogo više od klasičnog obrazovnog projekta. Istaknuto je da su kroz projekat razvijeni održivi digitalni resursi, koji će biti dostupni i nakon završetka projektnih aktivnosti, omogućavajući mladima širom Evrope da nastave sa učenjem, razmjenom iskustava i profesionalnim usavršavanjem.

Moderatorice su zahvalile svim partnerima koji su učestvovali u razvoju metodologije, platforme i obrazovnih sadržaja, naglašavajući da upravo ovakvi rezultati predstavljaju primjer kako međunarodna saradnja može dovesti do stvaranja konkretnih alata koji odgovaraju stvarnim potrebama mladih ljudi. Nakon kratke pauze konferencija je nastavljena interaktivnim radom u tri tematske radne grupe, u kojima su učesnici zajednički analizirali izazove i definisali preporuke za budući razvoj kreativnih industrija i obrazovanja mladih.

Nakon predstavljanja projektnih rezultata i obrazovnih resursa, konferencija je nastavljena interaktivnim radom u tematskim grupama, koje su predstavljale jedan od najvažnijih segmenata događaja. Cilj ovog dijela programa bio je da se učesnicima omogući aktivno uključivanje u diskusiju, razmjena iskustava i zajedničko definisanje preporuka koje će doprinijeti daljem razvoju kreativnih industrija i unapređenju položaja mladih na tržištu rada. Učesnici su bili raspoređeni u tri paralelne radne grupe, pri čemu je svaka obrađivala jednu od ključnih tema projekta DigiCreate.
Moderatorice su prije početka rada objasnile način funkcionisanja grupa, naglašavajući da nije riječ o klasičnim predavanjima, već o otvorenom prostoru za razmjenu mišljenja, predstavljanje primjera dobre prakse i zajedničko kreiranje preporuka koje će biti predstavljene tokom završne sesije konferencije.

Prva radna grupa bila je posvećena temi „Supporting Young People in Their Transition from Education to Employment“, odnosno podršci mladima prilikom prelaska iz obrazovanja u svijet rada. Diskusija je započela analizom izazova sa kojima se mladi suočavaju nakon završetka školovanja, pri čemu su učesnici iz različitih zemalja istakli da se, bez obzira na nacionalni kontekst, problemi uglavnom ponavljaju – nedostatak radnog iskustva, ograničen broj stručnih praksi, slaba povezanost obrazovnog sistema i poslodavaca, kao i nesigurni oblici zaposlenja u kreativnim industrijama.
Učesnici su naglasili da mladi često završavaju studije sa kvalitetnim teorijskim znanjem, ali bez dovoljno prilika da stečene kompetencije primijene u praksi. Zbog toga su kao jedan od prioriteta izdvojili razvoj organizovanih programa stručne prakse, koji bi bili dostupni studentima i mladim profesionalcima još tokom obrazovanja. Istaknuto je da bi upravo ovakvi programi omogućili mladima da lakše razumiju funkcionisanje tržišta rada, steknu profesionalne kontakte i izgrade samopouzdanje prije prvog zaposlenja.

Veliki dio razgovora bio je posvećen mentorstvu. Učesnici su se saglasili da mladi često imaju talenat i motivaciju, ali da im nedostaje osoba koja će ih usmjeriti, pomoći u donošenju profesionalnih odluka i podijeliti praktična iskustva iz rada u kreativnim industrijama. Predloženo je uspostavljanje međunarodnih mentorskih mreža koje bi povezivale studente, mlade kreativce i iskusne profesionalce iz različitih evropskih zemalja.

Posebno je naglašena potreba za snažnijom saradnjom između univerziteta, organizacija civilnog društva, kulturnih institucija i privatnog sektora. Učesnici su ocijenili da se kvalitetniji rezultati mogu postići samo ukoliko obrazovne institucije aktivno sarađuju sa poslodavcima prilikom kreiranja nastavnih programa, organizovanja praksi i razvoja zajedničkih projekata. Takođe je predloženo uključivanje stručnjaka iz prakse u nastavne procese kako bi studenti imali priliku da se upoznaju sa stvarnim zahtjevima tržišta rada.

Tokom diskusije razgovaralo se i o važnosti razvoja preduzetničkih kompetencija. Zaključeno je da veliki broj mladih u kreativnim industrijama neće graditi karijeru isključivo kroz tradicionalno zaposlenje, već kroz freelance angažmane ili sopstvene biznise. Zbog toga je preporučeno da obrazovni programi obuhvate teme poput finansijskog planiranja, upravljanja projektima, pregovaranja, marketinga i razvoja poslovnih modela.

Druga radna grupa bila je posvećena temi „Learning for the Future – Better Developing Creative Skills“, sa fokusom na unapređenje obrazovnih programa i razvoj kompetencija koje će mladima biti potrebne u budućnosti. Učesnici su razgovarali o tome kako obrazovni sistemi mogu brže odgovoriti na promjene koje donose digitalizacija, globalizacija i razvoj novih tehnologija.
Jedan od ključnih zaključaka bio je da obrazovanje treba da bude fleksibilnije, praktičnije i više usmjereno na razvoj kompetencija, a manje na reprodukciju teorijskog znanja. Učesnici su istakli da mladi najbolje uče kroz rad na stvarnim projektima, timsku saradnju, rješavanje konkretnih problema i direktnu komunikaciju sa profesionalcima iz prakse.

Posebno je naglašena potreba za razvojem mekih vještina, koje danas predstavljaju nezaobilazan dio gotovo svakog zanimanja. Među njima su izdvojene komunikacija, timski rad, liderstvo, kritičko razmišljanje, kreativno rješavanje problema, prezentacijske vještine, upravljanje vremenom i sposobnost prilagođavanja promjenama. Učesnici su zaključili da upravo ove kompetencije omogućavaju mladima da uspješno odgovore na izazove savremenog tržišta rada.

Veliki dio razgovora odnosio se na digitalno učenje. Učesnici su istakli da online platforme, interaktivni kursevi, virtuelne razmjene i digitalni alati ne predstavljaju zamjenu za tradicionalno obrazovanje, već njegovu značajnu dopunu. Posebno je pohvaljen pristup koji primjenjuje DigiCreate, jer kombinuje digitalne sadržaje, međunarodnu saradnju i praktične aktivnosti u jedinstven obrazovni model.

Treća radna grupa bavila se temom „AI, Emerging Technologies and the Future of Creative Careers“, koja je izazvala veliko interesovanje učesnika. Diskusija je bila usmjerena na promjene koje umjetna inteligencija i nove tehnologije donose kreativnim industrijama, kao i na kompetencije koje će biti potrebne u budućnosti.
Učesnici su zaključili da će vještačka inteligencija značajno promijeniti način rada, ali da neće zamijeniti kreativnost, originalnost i ljudsku sposobnost stvaranja novih ideja. Istaknuto je da će najveću prednost imati oni profesionalci koji nauče da koriste AI kao podršku svom radu, umjesto da ga doživljavaju kao prijetnju.

Razgovaralo se o sve većoj primjeni AI alata u grafičkom dizajnu, marketingu, pisanju sadržaja, video produkciji i drugim kreativnim oblastima. Učesnici su naglasili da mladi moraju razvijati digitalnu pismenost, razumjeti mogućnosti i ograničenja novih tehnologija, ali i voditi računa o etičkim pitanjima, autorskim pravima i odgovornoj upotrebi umjetne inteligencije.

Posebno je istaknuto da će u budućnosti najveću vrijednost imati kombinacija ljudske kreativnosti, kritičkog razmišljanja, emocionalne inteligencije i digitalnih kompetencija. Zaključeno je da obrazovni sistemi treba da pripremaju mlade upravo za ovakav način rada, u kojem tehnologija predstavlja alat koji unapređuje kreativni proces, a ne njegovu zamjenu.

Nakon završetka rada u manjim grupama svi učesnici ponovo su se okupili na zajedničkoj sesiji tokom koje su predstavnici svake grupe predstavili najvažnije zaključke i preporuke.

Kao zajedničke preporuke izdvojeni su:

• jačanje saradnje između obrazovnih institucija i poslodavaca;
• razvoj međunarodnih mentorskih programa;
• veći broj stručnih praksi i projektne nastave;
• unapređenje digitalnih i preduzetničkih kompetencija mladih;
• odgovorna primjena vještačke inteligencije u kreativnim industrijama;
• veća dostupnost međunarodnih programa mobilnosti i cjeloživotnog učenja;
• kontinuirano unapređenje digitalnih obrazovnih platformi i otvorenih obrazovnih resursa.

Zaključeno je da će upravo ove preporuke predstavljati važan doprinos daljoj realizaciji DigiCreate projekta, ali i budućim inicijativama usmjerenim na unapređenje položaja mladih u kulturnim i kreativnim industrijama.

Nakon predstavljanja zaključaka, moderatorice su zahvalile svim učesnicima na aktivnom doprinosu, ističući značaj međunarodne saradnje u razmjeni ideja, pronalaženju zajedničkih rješenja i kreiranju kvalitetnijih obrazovnih pristupa. Uslijedila je završna sesija konferencije, tokom koje su predstavljeni ključni zaključci, preporuke za naredni period i planovi za nastavak realizacije DigiCreate projekta.

Konferenciju je zvanično zatvorila Milica Dedić, koja se u ime NVO GLAS zahvalila svim učesnicima, partnerima, govornicima, moderatorima i fasilitatorima na doprinosu, znanju i iskustvu koje su podijelili tokom događaja. Istakla je da su diskusije i razmjena perspektiva pokazale koliko su digitalne, interkulturalne i kreativne vještine važne za osnaživanje mladih. Naglasila je da se, iako je formalni dio konferencije završen, aktivnosti DigiCreate projekta nastavljaju, te pozvala učesnike da nastave saradnju i razmjenu ideja kroz buduće inicijative. Na kraju je još jednom zahvalila svima i zvanično zatvorila DigiCreate Virtual Conference.

Projekat DigiCreate – Intercultural Digital Dialogue and Networking in Cultural and Creative Industries for Young People realizuje međunarodni konzorcijum koji čine Youth Power Germany e.V. (Njemačka) kao koordinator projekta, Nevladina organizacija GLAS, Univerzitet Crne Gore i Fakultet za poslovnu ekonomiju i pravo Bar (Crna Gora), Udruženje OKRET – SPIN (Bosna i Hercegovina), Univerzitet Union Nikola Tesla (Srbija), Contextos – Cooperativa para o Desenvolvimento e Coesão Social (Portugal) i Evolutionary Archetypes Consulting – EAC (Španija).

Cilj projekta je jačanje digitalnih, preduzetničkih i kreativnih kompetencija mladih kroz međunarodnu saradnju, inovativne metode učenja i razvoj novih obrazovnih resursa za kulturne i kreativne industrije.