U toku današnjeg dana održali smo jednočasovnu online radionicu „Mladi & Digitalna Budućnost: Šta Kažu Podaci?“ putem MS Teams platforme, tokom koje su predstavljeni ključni rezultati istraživanja Digi Talk Youth Lens Poll, sprovedenog među mladima iz Crne Gore u okviru Erasmus+ projekta Youth DigiZone – OUR COMMON GROUND.
Cilj radionice bio je da se podaci ne predstave samo kao statistika, već kao alat za zajedničko promišljanje digitalne budućnosti mladih. Radionica je bila osmišljena tako da učesnici, kroz interaktivan pristup, pogađaju rezultate istraživanja, a zatim ih upoređuju sa stvarnim nalazima ankete, kako bi se otvorila diskusija o razlikama između percepcije i realne slike.
Radionica je imala dinamičan i participativan format, uz korišćenje Mentimetra kao glavnog alata za uključivanje učesnika. Kroz kratke ankete i pitanja uživo, učesnici su prvo iznosili svoje pretpostavke o digitalnim navikama, vještinama i stavovima mladih, nakon čega su otkrivani stvarni rezultati istraživanja i zajednički komentarisani.
Ovaj pristup omogućio je otvorenu razmjenu mišljenja, prepoznavanje razlika između ličnih iskustava i podataka, ali i dublje razumijevanje trendova koji oblikuju digitalni život mladih danas.
Rezultati istraživanja pokazuju da je digitalni prostor snažno prisutan u svakodnevici mladih u Crnoj Gori. Gotovo polovina mladih koristi digitalne alate svakodnevno, dok većina ostalih to čini veoma često. Instagram je daleko najčešće korišćena platforma, dok TikTok i YouTube imaju važnu, ali sekundarnu ulogu. X i Facebook značajno zaostaju, što potvrđuje da mladi preferiraju vizuelne, mobilno prilagođene platforme.
Posebnu pažnju izazvao je podatak da 79.3% mladih koristi AI alate barem povremeno, dok ih 51.7% koristi često ili svakodnevno, što jasno pokazuje da je vještačka inteligencija već duboko integrisana u digitalne navike mladih.
Kada je riječ o razvoju digitalnih vještina, učesnici su kroz Mentimeter prvo iznosili svoje pretpostavke, koje su zatim upoređene sa rezultatima istraživanja. Podaci pokazuju da mladi najviše uče kroz praktičan rad (66.1%), a zatim kroz online tutorijale, dok su klasični kursevi uživo i AI asistencija manje zastupljeni.
Kao ključne vještine za buduću karijeru, mladi najčešće izdvajaju AI alate (53.6%), digitalnu kreativnost, tehničke vještine i online bezbjednost, što ukazuje na jasnu svijest o tome da se budućnost rada nalazi na spoju tehnologije i kreativnosti.
Rezultati pokazuju da mladi imaju umjeren nivo samopouzdanja u prepoznavanju lažnih vijesti (prosjek 3.79) i u razlikovanju AI-generisanog sadržaja (prosjek 3.91). Tokom radionice, ove ocjene su bile polazna tačka za diskusiju o tome zašto mladi često vjeruju da „znaju dovoljno“, ali istovremeno rijetko provjeravaju informacije dosljedno.
Većina mladih kao glavni kriterijum za provjeru informacija navodi prepoznate medije (71%), dok dio njih uopšte ne provjerava informacije. Kada naiđu na štetan sadržaj, većina ga ignoriše (57.6%), dok 39.7% prijavljuje sadržaj platformama, što je otvorilo diskusiju o pasivnim i aktivnim oblicima digitalne odgovornosti.
Istraživanje pokazuje da dvije trećine mladih nije učestvovalo u volonterskim aktivnostima, dok se prosječna percepcija sopstvene građanske aktivnosti kreće oko 2.68. Ovi rezultati su tokom radionice upoređeni sa odgovorima učesnika, što je dodatno naglasilo jaz između potencijala i stvarnog angažmana.
Podaci jasno ukazuju da su društvena okupljanja i osjećaj zajedništva glavni motivatori za uključivanje mladih, dok formalni treninzi i priznanja imaju manji uticaj. Digitalni mediji se prepoznaju kao snažan alat za informisanje i povezivanje, ali samo ako se koriste odgovorno i transparentno.
Jedan od pozitivnijih nalaza istraživanja jeste da većina mladih ima značajan broj prijatelja iz različitih etničkih i vjerskih zajednica, što ukazuje na razvijene međukulturne kontakte. Ipak, škole i zajednice se doživljavaju kao umjereno efikasne u podsticanju tolerancije (prosjek 3.48).
Kao glavne prepreke regionalnoj saradnji mladi navode predrasude, stereotipe, govor mržnje i naslijeđe prošlih sukoba, uz nedostatak prilika za razmjenu. Uprkos tome, zainteresovanost za prekogranične omladinske razmjene ostaje relativno visoka (prosjek 3.71), što pokazuje da postoji realan prostor za jačanje regionalnih inicijativa.
Završni dio radionice bio je posvećen preporukama. Učesnici su putem Mentimetra iznosili sopstvene ideje i prijedloge, koji su zatim upoređeni sa preporukama iz zvaničnog izvještaja istraživanja. Ovaj proces je pokazao visok stepen podudarnosti, posebno u oblastima jačanja praktičnih digitalnih vještina, medijske pismenosti, bezbjednog online okruženja, građanskog angažmana i regionalne saradnje.
Radionica je zaključena simboličnim „commitment momentom“, tokom kojeg su učesnici podijelili jedan mali, ali konkretan korak koji planiraju da preduzmu u narednih 30 dana. Ovaj završetak je naglasio centralnu poruku radionice: digitalna budućnost mladih ne zavisi samo od tehnologije, već od svakodnevnih odluka, navika i nivoa odgovornosti svakog pojedinca.
Cijeli Digi Talk Youth Lens Poll – Finalni istraživački izvještaj, koji je za NVO GLAS pripremila istraživačica Dragana Vujišić, dostupan je OVDJE.
Erasmus+ projekat Youth DigiZone – OUR COMMON GROUND okuplja omladinske organizacije iz regiona i Evropske unije: Youth Alliance iz Sjeverne Makedonije (koordinator), NVO GLAS iz Crne Gore, OPENS iz Srbije, InfinityGreece iz Grčke, PRONI iz Bosne i Hercegovine i Community Building Mitrovica sa Kosova.
Projekat je sufinansiran od strane Evropske unije.